Svaki peti mladi Nijemac razmišlja o odlasku iz zemlje

Dugotrajne krize, nesigurne profesionalne perspektive, dugovi i mentalni stres obilježavaju životnu situaciju mnogih mladih u Njemačkoj starosti između 14 i 29 godina. Kao reakciju na to, oni se okreću političkim ekstremima ili čak ozbiljno razmišljaju o napuštanju Njemačke. To je centralna poruka nove studije „Mladi u Njemačkoj“.

„Rezultati trend-studije na dramatičan način pokazuju koliko su opterećenja posljednjih godina pogodila mlade – u vidu stresa, iscrpljenosti i sve jačeg osjećaja besperspektivnosti“, ističe rukovodilac istraživanja Simon Šnecer.

Ratovi i ekonomska situacija

Na pitanje šta ih najviše brine, 62 odsto mladih Nijemaca je navelo da su to ratovi u Evropi i na Bliskom istoku. Visoko na listi su i ekonomski problemi: 53 odsto mladih brine se zbog inflacije, dok polovinu njih (50 odsto) muče nedostatak i skupoća stambenog prostora.

Oko 48 odsto ispitanika osjeća zabrinutost zbog podjela u njemačkom društvu.

Jednak broj mladih, njih 45 odsto, naveo je kao razlog za brigu Donald Tramp kao predsjednik SAD, klimatske promjene, kolaps penzionog sistema i siromaštvo u starosti. Ekonomsku krizu označilo je kao svoju brigu 44 odsto mladih Nijemaca.

Nešto manji, ali i dalje značajan procenat mladih (42 odsto) brine zbog jačanja desničarskih ekstremističkih partija, dok 38 odsto njih kao veliki teret vidi državni dug koji će pasti na pleća njihove generacije.

Samo 30 odsto mladih odbacuje ideju o odlasku iz zemlje

„Čak 21 odsto mladih konkretno planira da napusti Njemačku u potrazi za boljim uslovima života“, ističe autor studije Kilijan Hampel sa Univerziteta u Konstancu.

Dugoročni trend je još izraženiji. Iznenađujuće je visoka spremnost mladih da u perspektivi napuste Njemačku. Čak 41 odsto mladih uzrasta od 14 do 29 godina može da zamisli da u budućnosti radije živi u nekoj drugoj zemlji. Njih 7 odsto su neodlučni – dok samo 31 odsto odbacuje tu mogućnost.

Gdje mladi Nijemci odlaze?

Prema istraživanju njemačkog statističkog zavoda Destatis iz 2024. najpoželjnija destinacija za Nijemce je Švajcarska, a odmah zatim Austrija. Na listi se nalaze i gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji i Francuskoj.

„Prošle godine sam tri mjeseca proveo u Tokiju zbog doktorskih studija i veoma mi se dopalo, pa razmišljam da se tamo preselim naredne godine", rekao je za DW Frederik, 29-godišnji student prava iz Hamburga.

On, međutim, naglašava da motiv nije novac. „Njemačka je dobra za mlade pravnike, pa to nije zbog boljih šansi. Jednostavno mi se dopao drugačiji način života – mirniji i uredniji.“ Dodaje da bi mogao da zamisli život i u Beču, Londonu ili Parizu.

Mentalno opterećenje na rekordnom nivou

Udeo mladih koji navode da im je potrebna psihološka pomoć dostigao je novi rekord od 29 odsto. Taj procenat je još veći među mladim ženama (34 odsto), studentima (32 odsto) i nezaposlenima (42 odsto).

Upadljivo je i to da 60 odsto mladih pokazuje obrasce korišćenja pametnih telefona slične zavisnosti, a mnogi se sve češće obraćaju savjetovalištima koja koriste vještačku inteligenciju kada imaju lične probleme.

Spremni na rad, ali bez jasne perspektive

Uprkos teškoj situaciji – velika većina navodi da je spremna da radi i da snosi odgovornost. Istovremeno, međutim, raste sumnja da li se trud i rad u Njemačkoj još isplate.

Posebno se to vidi na tržištu rada: zbog ekonomske neizvjesnosti i sve većeg uticaja vještačke inteligencije, mladi danas svoje profesionalne šanse procjenjuju znatno lošije nego ranije.

To dovodi i do promjene u izboru obrazovanja. Stručno obrazovanje postaje znatno privlačnije u odnosu na studije – pošto raste strah od nezaposlenosti.

Udeo mladih koji imaju dugove dostigao je novi maksimum od 23 odsto. Situaciju dodatno pogoršava problem stanovanja: visoke kirije i nedostatak stanova mnogima otežavaju život.

Ozbiljan problem – nejednakost u društvu

Kaspar Ten Haf studira latinski jezik i muziku kako bi postao prosvjetni radnik. Ozbiljan problem, po njegovom mišljenju, postaje sve veća nejednakost između društvenih slojeva.

„U Njemačkoj postoji ogromna razlika između bogatih i siromašnih. Obični radnici plaćaju mnogo poreza, dok se bogatstvo koje su bogati naslijedili gotovo ne oporezuje“, kaže Ten Haf.

Raste politička polarizacija

Uporedo sa rastućom ekonomskom nesigurnošću, među mladima u Njemačkoj raste i politička polarizacija.

Prema izvještaju javnog servisa ARD, na nedavnim pokrajinskim izborima u Rajnland-Falcu čak 21 odsto birača mlađih od 25 godina glasalo je za AfD. Ljevica je u istoj starosnoj grupi osvojila 19 odsto glasova.

I ova studija pokazuje jasan pomak ka političkim ekstremima: Ljevicu podržava 25 odsto ispitanih, posebno među mladim ženama. Istovremeno i AfD dobija sve veću podršku – sada je na 20 odsto, posebno privlačna među mladim muškarcima.

Tako se produbljuje politički jaz između polova: mlade žene sve se više okreću lijevim političkim pozicijama, dok mladi muškarci natprosječno često podržavaju stranke na desnom političkom krilu.

Glas mladih se ne čuje

Učesnik istraživanja Vinsent kritikuje prije svega to što se, po njegovom mišljenju, interesi mladih premalo uzimaju u obzir „u pitanjima koja su zaista važna“. Kao primjere navodi penzionu politiku, zaštitu klime i vojnu službu.

„Protest mladih nije glasan, ali ispod površine nešto se kuva što dugoročno može ugroziti privredu, regione i sisteme socijalne sigurnosti“, kaže autorka studije Nina Kolek sa Univerziteta u Potsdamu.

Rezultati studije „Mladi u Njemačkoj“ (Jugend in Deutschland) zasnovani su na reprezentativnom istraživanju sprovedenom na 2.012 mladih u Njemačkoj. Istraživanje je sproveo Datajockey Verlag između 9. januara i 9. februara 2026. godine.